Stručne teme

  • prosinac 2014

    Što ćemo s dvije milijarde kuna?

    Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dosad je ugovoreno projekata u vrijednosti oko dvije milijarde kuna, ali se ne zna kakav će učinak ti projekti imati na gospodarski razvoj i kvalitetu života građana
  • siječanj 2014

    EU fondovi: Utrka s vemenom

  • listopad 2013

    Lokalne akcijske grupe - poluga europskog ruralnog razvoja

    Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 16. rujna drugi ovogodišnji natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjen lokalnim akcijskim grupama za pripremu i provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja.
  • srpanj 2013

    Perspektiva hrvatskog gospodarstva u korištenju EU fondova

    Iako su domaće tvrtke mogle koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova i prije hrvatskog ulaska u EU, radilo se o relativno malenom opsegu financiranja i tema. Prije svega to su, u području proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda bili instrumenti SAPARD i IPARD. Osim toga, tvrtke su se mogle uključivati u istraživačko-razvojne programe EU kao partneri u konzorcijima s europskim tvrtkama ili istraživačkim centrima. Samo kroz dva financijski relativno malena natječaja u RH za podizanje konkurentnosti i izvoza kroz instrumente PHARE/IPA tvrtke koje se ne bave polj...
  • svibanj 2013

    Financiranje znanosti i visokog obrazovanja i fondovi EU: nadomjestak ili dodatak?

    Ulaskom u EU, Hrvatska znanstvena zajednica pridružuje se istraživačkom prostoru koji obuhvaća milijun i pol istraživača i istraživačica i u koji se investira jedna četvrtina svjetskih izdvajanja za istraživanje i razvoj. Hrvatski istraživači postat će dio zajedničkog Europskog istraživačkog područja koje je u pravilu znatno konkurentnije od hrvatske akademija, a koji tek nastoji uhvatiti korak sa SAD-om i Japanom te konkurirati novim silama, Indiji i Kini.
  • travanj 2013

    Hrvatska i strukturni fondovi EU: hrani li nas EU kolačima, umjesto kruhom?

    Ulaskom u EU u trenucima njezine političke i ekonomske krize, Hrvatska nalikuje gostu koji kasni na zabavu. Prošlo je doba izobilja i Europska unija po prvi puta priprema sedmogodišnji proračun znatno manji od prethodnoga. Nakon burne rasprave i cjelonoćnog zasjedanja, zemlje članice su, podlegavši pritiscima bogatih sjevernoeuropskih zemalja, neto uplatitelja (prije svega Velike Britanije, a potom i Švedske, Nizozemske i Danske), na sastanku Europskog vijeća 7. i 8. veljače 2013. pripremile prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za period 2014. – 2020. niži za cije...
  • svibanj 2011

    EU kao partner u izgradnji javne infrastrukture

    O pretpristupnim fondovima EU predstavnici naših općina, gradova i županija često govore s razočaranjem. Dosadašnja iskustva poučila su ih da dobar dio pretpristupnih sredstava zapravo odlazi na tehničku pomoć (dakle, konzultantske usluge) nacionalnoj administraciji kako bi se osposobila za provedbu reformi i uvođenje procedura potrebnih za pristupanje EU. Dojam koji upravo kao konzultanti stječemo u radu sa središnjom državnom upravom jest, međutim, da su i viši dužnosnici na nacionalnoj razini rezervirani spram pretpristupnih fondova, budući da su mogućnosti za “tvrde...
  • travanj 2011

    Politike i fondovi Europske unije usmjereni ka malom i srednjem poduzetništvu

    Prema podacima EUROSTAT-a, 99% svih europskih tvrtki spadaju u kategoriju malih i srednjih poduzeća. Te tvrtke osiguravaju više od dvije trećine radnih mjesta u europskom privatnom sektoru. Jasno je, dakle, da je Europa nužno orijentirana na razvoj politika, regulatornog okvira i fondova koji će segment malog poduzetništva osnaživati za globalnu ekonomsku utakmicu. Naglasak na razvoj MSP-a kao temelja konkurentnosti europskog gospodarstva snažno je istaknut još L isabonskom agendom koja je artikulirala ciljeve gospodarskog razvoja Europe do 2010., a nastavljen u novom pl...
  • ožujak 2011

    Politika zapošljavanja EU

    Od početaka zajedničkog tržišta u Europi jasno je bilo da će određene regije i njihova radna snaga imati manje šanse u otvorenoj borbi sa europskom konkurencijom te da bi za perspektivu europske integracije u zajedničke politike trebalo ugraditi mehanizme koji će olakšati pozicije slabijima. Čitava kohezijska politika EU sa strukturnim fondovima kao financijskim instrumentom razvila se u želji da se negativni efekti liberalizacije i integracije tržišta umanje, prvenstveno ulaganjem u regionalne ekonomije slabije razvijenih područja, ali i poticanjem zapošljavanja i razvo...
  • ožujak 2011

    Regionalna politika EU – gospodarska i socijalna strategija za smanjenje razlika među regijama EU

    Opredjeljenje za smanjenje postojećih razlika u razvoju europskih regija nastalo je prvi puta već potpisivanjem Rimskih ugovora (ugovori o osnivanju EZ-a) 1957 godine. Od tada do danas, značaj Regionalne ili Kohezijske politike EU rastao je sukladno socijalnim i gospodarskim trendovima na zajedničkom europskom prostoru. U posljednjih 15-ak godina značaj regionalne politike posebice je važan iz dva razloga.